Danas slavimo Posvećenje bazilike svete Marije Velike. To je slavna rimska bazilika, jedna od njih četiri, zvana - Santa Maria Maggiore.
Prema legendi iz 13. stoljeća, u noći 3. kolovoza, Gospa se ukazala tadašnjem papi Liberiju i rimskom patriciju Ivanu. U tom ukazanju, naredila im je da Njoj u čast izgrade crkvu, na mjestu koje će biti obilježeno snijegom. Snijeg je pao: i to već 5. kolovoza na Eskvilinu, jednom od sedam rimskih brežuljaka.
Papa Liberije osobno je obilježio granice buduće bazilike, te po njemu nosi i naziv Liberijanska bazilika. Naknadno ju je preuredio papa Siksto III., koji ju je, u spomen Efeškog Sabora, na kojem je donesena dogma o Mariji kao Bogorodici, njoj i posvetio.
Ova je bazilika sve do današnjeg dana najznačajnija i najčasnija Gospina crkva na zapadu. U njoj su, između ostalih, grobovi svetog Jeronima i svetog pape Pija V., te najstariji prikaz Gospe Snježne - mozaik iz 1308. godine.
Bazilika se zove i Sancta Maria ad praesepe - Gospa od jaslica, jer je u njoj krajem IV. stoljeća načinjena špilja nalik onoj betlehemskoj gdje se rodio Isus.
U toj je kapelici sveti Ignacije Loyolski na sam Božić s velikom pobožnošću i u suzama služio svoju prvu svetu misu.
Današnji spomendan vezan je uz Efeški sabor koji je dao silan zamah teološkom naučavanju o Blaženoj Djevici Mariji i pobožnosti prema njoj. Nakon tog sabora počele su se graditi i posvećivati crkve Gospi u čast, na istoku pisati ikone, a sveti oci su svojim perom počeli slaviti Mariju Bogorodicu.
U zaključnoj propovijedi, na završetku Efeškog sabora, aleksandrijski patrijarh sveti Ćiril, Bogorodicu je nazvao 'neugasivom svjetiljkom' iz koje nam je zasvijetlio Krist kao 'nerazorivi hram', kao 'posuda neobuhvatljivoga' i kao 'žezlo pravovjernosti'.
U istoj propovijedi sveti Ćiril je rekao: 'Po Mariji nastaju sve crkve na svijetu, po njoj se narodi privode k pokori'.
Ovim se riječima naglašava važno mjesto Marije Pomoćnice u povijesti spasenja.